BHP 572
ZOKO, Božica
Poema : Nikola Šimić Tonin: Srebrenički kodirani kadrovi smrti, poema : [prikaz knjige] / [Božica Zoko].
U: Hrvatska misao. Nova serija. - ISSN 1028-2246. - God. 20 (70), br. 1, n. s. sv. 55 (2016), str. 105.
821.163.42(497.6).09
COBISS.BH-ID
25257478
BHP 573
ZOVKO, Goran
Klara Grubarova iz Šenoina romana Zlatarovo zlato (1871.) / Goran Zovko. - Dostupno i na: http://hum.ff.sve-mo.ba/wp-content/Hum/Humdec2016_067_087.pdf. -
Bibliografija i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 86. - Sažetak ; Summary.
U: Hum. - ISSN 1840-233X. - Vol. 11, no. 16 (2016), str. 67-87.
821.163.42.09 Šenoa A.
Uz povijesnu sliku hrvatske prošlosti, roman Zlatarovo zlato prikazuje lik strastvene žene vođene podivljalim nagonima koja se služi
svojim tijelom kao objektom manipulacije. Klara Grubarova je lik nagonske i privlačne žene koja preko strasnih avantura umiruje svoje
mladenačke požude i neispunjene seksualne maštarije. Klarino božansko tijelo je uzrok duševne i tjelesne zaluđenosti muškaraca
nadopunjavajući svoju koketnost brižnošću za vlastito dijete te hladnokrvnim otklanjanjem protivnika sa scene.
With a historical picture of the Croatian past, Goldsmith's gold novel portrait of passionate woman keeping raging instincts that uses
his body as an object of manipulation. Clara Grubar the character instinctive and attractive woman over passionate adventure calms their
youthful lust and unfulfilled sexual fantasies. Clare divine body is the cause of mental and physical infatuation men complementing their
coquetry solicitude for her own child and the cold-blooded elimination of opponents from the scene.
COBISS.BH-ID
25390598
BHP 574
ŽIVKOVIĆ Zebec, Vedrana
Slika obitelji u romanima "mironovskoga" kruga Ante Gardaša / Vedrana Živković Zebec. - Dostupno i na: http://hum.ff.sve-mo.ba/wp-content/Hum/Humdec2016_007_028.pdf. -
Bibliografija i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 25-27. - Sažetak ; Summary.
U: Hum. - ISSN 1840-233X. - Vol. 11, no. 16 (2016), str. 7-28.
821.163.42-93.09-31 Gardaš A.
U radu je promatrano oslikavanje obitelji u romanima Ante Gardaša koji pripadaju "mironovskom" krugu romana koje povezuju isti
protagonisti predvođeni dječakom Mironom. Analizirano je deset romana koji prema implicitnim čitateljima pripadaju književnosti za djecu i
književnosti za mlade pri čemu je promatrano kako je oslikana obitelj i kako ona utječe na formiranje dječjega i mladenačkoga identiteta.
Obitelj se kao sociemska figura nalazi u pozadini romana "mironovskoga" kruga, ali odnosi u obitelji i odrastanje pod utjecajem istospolnih
obiteljskih uzora utječu na ponašanje djece i mladih i formiranje njihova identiteta. Gardaš oslikava skladnu tradicionalnu patrijarhalnu
obitelj u kojoj vladaju rodno stereotipni odnosi i podjela na mušku javnu i žensku privatnu sferu. Slika obitelji u kojoj vlada povjerenje
i međusobna bliskost utječe na formiranje dječjih i mladenačkih likova koji su uklopljeni i ne izražavaju buntovništvo prema autoritetu ili
roditeljskoj kulturi.
The paper observes the family image in those novels by Anto Gardas that are connected by the same protagonists headed by the boy
Miron. Ten novels were hence analyzed, which judging by the implicit reader belong to literature for children and youth. The paper observed
family depicting and its impact on child and adolescent identity formation. Family as sociemic narrative figure can be found in the
background of the "Miron" circle, but the family relations and growing up under the influence of family models belonging to the same gender
influence the child and adolescent identity formation. Gardas depicts the image of a harmonious traditional patriarchal family
characterized mainly by stereotypical gender relations and division into public male and private female sphere. Family relations
predominantly marked by mutual trust and sense of closeness influence the identity formation of the child and adolescent characters, which
are well adjusted and do not show rebellion toward authority or the parental culture.
COBISS.BH-ID
25385478
BHP 576
FLISAR, Evald
Dobri vojnik Jaroslav Švejk / Evald Flisar ; prevela sa slovenačkog Ana Ristović. - Portret. - Dostupno i
na:
http://sveske.ba/files/brojevi/Sarajevske%20sveske%2049-50.pdf.
U: Sarajevske sveske. - ISSN 1512-8539. - No. 49/50 (2016), str. 285-288.
821.163.6-3
COBISS.BH-ID
26037766
BHP 577
KOMELJ, Miklavž
Jure Detela i priroda / Miklavž Komelj ; prevela sa slovenačkog Ana Ristović. - Portret. - Dostupno i na:
http://sveske.ba/files/brojevi/Sarajevske%20sveske%2049-50.pdf. - Bibliografija i bilješke uz tekst.
U: Sarajevske sveske. - ISSN 1512-8539. - No. 49/50 (2016), str. 257-265.
821.163.6.09 Detela J.
COBISS.BH-ID
26035206
BHP 578
SIMONITI, Barbara
Pjesme iz knjige Obrat sonca ("Okret sunca") / Barbara Simoniti ; sa slovenačkog preveo Josip Osti. -
Portret. - Dostupno i na:
http://sveske.ba/files/brojevi/Sarajevske%20sveske%2049-50.pdf. - Sadrži: Pred putovanjem ; Bez nogu ; U garderobi ; U obratu ; Rez ;
Godišnja doba ; Podglas ; Staklo ; Hlad ; Opeklina ; Pozlata ; Osvit ; Kruh ; Breza, rumenilo, zvono ; Rukopis kiše ; Po papiru ; Čarobni
način ; Odgoj djevojaka ; Sveta Barbara ; Tama ; Tučeni bakar ; Putokaz.
U: Sarajevske sveske. - ISSN 1512-8539. - No. 49/50 (2016), str. 191-201.
821.163.6-1
COBISS.BH-ID
26028294
BHP 579
SKUBIC, Andrej Ermenc
Igre bez granica / Andrej Skubic ; prevela sa slovenačkog Ana Ristović. - Portret. - Dostupno i na: http://sveske.ba/files/brojevi/Sarajevske%20sveske%2049-50.pdf.
U: Sarajevske sveske. - ISSN 1512-8539. - No. 49/50 (2016), str. 295-308.
821.163.6-32
COBISS.BH-ID
26038278
BHP 581
BALJE, Mustafa
Pjesme / Mustafa Balje. - Portret. - Dostupno i na: http://sveske.ba/files/brojevi/Sarajevske%20sveske%2049-50.pdf.
- Sadrži: Dosje tuge ; Gošća ; Ženi ; Kreativni šejtan ; Zavještalac ; Osveta ; XXVIII noćno putovanje ; Fluid.
U: Sarajevske sveske. - ISSN 1512-8539. - No. 49/50 (2016), str. 269-279.
821.18-1
COBISS.BH-ID
26035718
BHP 583
STJELJA, Ana
Glas iz pustinje : tragom saudijske poetese El Hanse / Ana Stjelja. - Portret. - Dostupno i na: http://sveske.ba/files/brojevi/Sarajevske%20sveske%2049-50.pdf.
- Bibliografija: str. 440.
U: Sarajevske sveske. - ISSN 1512-8539. - No. 49/50 (2016), str. 439-440.
821.411.21.09
COBISS.BH-ID
26047238
BHP 585
DERVIŠBEGOVIĆ, Elma
Cihan Okuyucu, Divan Edebiyati Estetiği, Istanbul, 2015., 255 s. : [prikaz knjige] / [Elma Dervišbegović].
- Dostupno i na: http://www.ois.unsa.ba/index.php/bs/publikacije/pof.
U: Prilozi za orijentalnu filologiju. - ISSN 0555-1153. - Vol. 66 (2016), str. 300-303.
821.512.161:111.852(049.3)
111.852
COBISS.BH-ID
26088454
BHP 586
MAŠIĆ, Madžida
Lâmi'î Çelebi Latîfeler Kitabì - Letâif-i Lâmi'î, Hazìrlayan: Yaşar Çalìşkan, Büyüyenay Yayìnlarì,
İstanbul, 2017. : [prikaz knjige] / [Madžida Mašić]. - Dostupno i na:
http://www.ois.unsa.ba/index.php/bs/publikacije/pof.
U: Prilozi za orijentalnu filologiju. - ISSN 0555-1153. - Vol. 66 (2016), str. 311-314.
821.512.161.09(049.3)
COBISS.BH-ID
26089734
BHP 587
MAŠIĆ, Madžida
Lokman Turan, Mesneviyi gazelle okumak, Kesit Yayìnlari, İstanbul, 2017., 328 s. : [prikaz knjige] /
[Madžida Mašić]. - Dostupno i na:
http://www.ois.unsa.ba/index.php/bs/publikacije/pof.
U: Prilozi za orijentalnu filologiju. - ISSN 0555-1153. - Vol. 66 (2016), str. 309-311.
821.512.161.09(049.3)
COBISS.BH-ID
26089478
BHP 590
ĐUKIĆ, Zlatko
Staroegipatska votivna stela iz Muzeja Slavonije u Osijeku te položaj drugih bogova u vrijeme atonizma i
utjecaj razdoblja Amarne na kasniju egipatsku povijest / Zlatko Dukić, Nemanja Spasenovski. - Ilustr. - Dostupno i na: https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=469271. - Bibliografija i
bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 147-148. - Sažetak.
U: Bosna franciscana. - ISSN 1330-7487. - God. 24, br. 44 (2016), str. 131-148.
904:069.5(497.5 Osijek)
069.5(497.5 Osijek)
U Arheološkom odjelu Muzeja Slavonije u Osijeku nalazi se kamena votivna stela s prikazom likova boga Ozirisa, te božica Neftide i
Izide. Nalaz je vrlo zanimljiv zbog svoje provenijencije kao i mjesta nalaza. Pronađen na području Osijeka, rimske Murse, u Donjem gradu
1954. god. Muzeju Slavonije stelu je darovao B. Krauss. Gledajući u stelu u sredini se nalazi Oziris, desno božica Izida, a lijevo božica
Neftida. U ovoj trijadi Oziris i Izida predstavljaju plodnost koji se očito na ovoj steli suprotstavljaju neplodnoj Neftidi koja je u
početku bila i božica smrti. Ispod likova nalazi se uklesan tekst u dva reda. Prvi red govori o prikazanim božanstvima Ozirisu, Izidi i
Neftidi, dok se u drugom redu iz oštećenog i nepravilno klesanog teksta može pročitati ime dedikanta "Pa dj" karakteristično za kasno
egipatska imena, dok drugi dio riječi "Hrw pa hrd" odgovara imenu Harpokrat. Upravo je njegov kult bio raširen u vrijeme grčko-rimske
povijesti Egipta. Kako je njegova sveta životinja bila sokol, na zabatu stele prikazana su sokolova raširena krila koja izlaze iz boga
sunca Ra- sunčevog kruga, kao i dvije zmije. Spomenik je datiran u vrijeme vladavine Ptolemejevića koji Egiptom vladaju u razdoblju od 304.
do 30. godine pr. Krista. Možemo pretpostaviti da je stela stigla s nekim vojnikom ili trgovcem iz Egipta u vrijeme Rimskog Carstva, a o
međusobnim vezama i preuzimanju običaja i kultova govore mnogi nalazi s Istoka i Zapada. U srednjem Egiptu, oko 300 kilometara južno od
današnjeg Kaira, na pola puta između drevnih gradova Memfi sa i Tebe, leži grad koji je uzrok mnogih rasprava još od kraja XIX. stoljeća. U
XIV. st. pr. Krista taj je grad postao centar dramatične vjerske revolucije, koja zaokuplja povjesničare još od kada je grad otkriven 1877.
godine. Danas je taj grad poznat pod nazivom Amarna ili Tell el Amarna, no prije 30 stoljeća zvao se drugim imenom, Akhetaton - Grad Atona.
Grad je izgrađen od strane Amenhotepa IV. (Ekhnatona) s ciljem da postane središte štovanja nove vjere - Atonizma, koja je predstavljala
vjerovanje u glavnog boga Atona. Ovaj period egipatske povijesti danas nam je poznat kao razdoblje Amarne. Jedna od najčeš ćih tema
rasprava vezanih za razdoblje Amarne jest ustaljeno vjerovanje da je u ovom razdoblju postojala sustavno organizirana državna zabrana svih
ostalih egipatskih bogova, osim spomenutog Atona. No je li to uistinu bilo tako? Postoje dokazi koji upućuju da je takva interpretacija
preuveličana, te da je zabrana bila ograničena na relativno mali krug tradicionalnih egipatskih bogova. Sagledavanjem položaja ostalih
bogova u vrijeme Atonizma može se doći do zaključka da sveobuhvatna zabrana ostalih božanstava nikada nije bila na snazi u razdoblju
Amarne. Nadalje veoma je česta tvrdnja da je razdoblje Amarne i sve što je povezano s njim izbrisano sa smrću Amenhotepa IV. (Ekhnatona),
no je li to konačna priča? Što se dogodilo s bogom Atonom, nakon smrti Amenhotepa IV. (Ekhnatona), te posljedično kako je završio Akhetaton
koji je izgrađen isključivo za potrebe štovanje spomenutog boga? Autori će pokušati prezentirati cjelokupniji pogled, propitkujući
ustaljene teorije te uzimajući u obzir manje poznate aspekte, koji su dosta nepravedno prečesto zanemareni.
COBISS.BH-ID
25106182
BHP 591
FEKEŽA-Martinović, Lidija
Istraživanje srednjovjekovnog groblja na lokalitetu Mašeti u Fazlićima, općina Travnik / Lidija
Fekeža-Martinović. - Ilustr. u bojama. - Dostupno i na:
http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-11.pdf. - Bibliografija i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 265. - Summary.
U: Godišnjak. - ISSN 0350-0020. - Knj. 45 (2016), str. 247-265.
904:718(497.6 Fazlići)"04/14"
Fazlići village is placed in the narrow area which was very populated in the Middle Ages. That is proved by many medieval cemeteries.
However we don't find this settlement in late medieval or in the early Ottoman historical sources. In southeastern part of the village at
one of the hills in the site of Mašeta there is a cemetery with stećci about 140 meters long and 20 meters wide. About this cemetery
scientific literature brought different information regarding their destruction and abandonment. There are 23 stećci on this site today. It
can be presumed that even more tombstones were here considering its size. Remained monuments at the cemetery are partly destroyed, but the
number of 14 big ridge tombstones shows that population of this area was capable to erect these monuments. By the documenting of stećci 7
graves and three burials in the stone coffins were revealed in the wide area between stećci. Their placement and burial rite are typical
for late medieval cemeteries.
COBISS.BH-ID
25226502
BHP 592
GOVEDARICA, Blagoje
The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of the violin idols in burial complexes of the
south Adriatic region / Blagoje Govedarica. - Ilustr. u bojama. - Dostupno i na: http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-1.pdf. - Bibliografija
i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 26-28. - Sažetak ; Summary.
U: Godišnjak. - ISSN 0350-0020. - Knj. 45 (2016), str. 5-34.
903.1/.4(497.6)(262.3)"6373"
The paper presents the violin-shaped idols from Shtoj, Rakića Kuće and Apollonia that date to the beginning of the Bronze Age in the
area of the southern Adria. A relationship is indicated between the appearance of these idols and the abstract-schematic forms of the Early
Cycladic period. Further, the question of contacts between the study area and the Pit-grave culture of the steppe region, with its local
derivatives in the eastern Balkans, is discussed. To this end, the emergence of the pit graves under tumuli in the area of the Adria, in
which the idols were discovered, is also considered. The links with the Aegean and the eastern Balkans, including several reliable
radiocarbon dates that fit within the local framework, offer for the first time the possibility of placing the beginning of the Adriatic
Bronze Age in the context of cultural advancements of the first centuries of the 3rd millennium BC. At the same time, it represents the
first age determination for this period based on definite indicators of the absolute chronology. The emergence of tumuli and violin idols,
as well as rich "princely" graves is an explicit reflection of the important cultural innovations that mark the final break with the former
Neolithic traditions. That makes the southern Adriatic, above all the coastal areas of present-day Montenegro and northern Albania, the
initial centre of the development of the Adriatic Bronze Age.
U tekstu su prezentirani violinski idoli iz grobova pod tumulima u Štoju, Rakića Kućama i Apoloniji koji odgovaraju početku bronzanog
doba na području južnog Jadrana. Radi se o jedanaest figurina priloženih u kontekstu jamnih grobova koji ujedno predstavljaju i primarne
sahrane u odgovarajućim tumulima. Pojava ovih idola dovodi se u vezu sa apstraktno-šematskim formama iz ranokikladskog perioda. Takođe se
raspravlja pitanje kontakta ovog područja sa stepskom kulturom jamnih grobova i njenim lokalnim derivatima iz istočnog Balkana. U tom
kontekstu se i pojava tumula i jednostavnih jamnih grobova na južnom Jadranu razmatra kao jedan od "pseudosstepskih" elemenata koji je
pristigao posredstvom istoč- nobalkanskih kultura. Veze sa egejskim i istočnobalkanskim prostorom, uključujući nekoliko pouzdanih
radiokarbonskih datuma iz lokalnog okvira, dale su po prvi put mogućnost smještanja početaka jadranskog bronzanog doba u kontekst kulturnih
događanja iz prvih vijekova trećeg milenija BC. To je ujedno i prva datacija ovog razdoblja koja se zasniva na konkretnim
absolutnohronološkim pokazateljima. Pojava tumula, kneževskih grobova i violinskih idola jasan je odraz važnih kulturnih inovacija koje
označavaju definitivan prekid sa starom neolitskom tradicijom i koje područje južnog Jadrana, a prije svega priobalni prostor današnje Crne
Gore i sjeverne Albanije, čine inicijalnim jezgrom razvoja brozanog doba na širem prostoru istočnojadeanske obale i njenog mediteranskog
zaleđa.
COBISS.BH-ID
25202438
BHP 593
HALILOVIĆ, Zijad
Ornamentika stećaka na Hreši / Zijad Halilović. - Fotogr. u bojama. - Dostupno i na: http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-9.pdf. - Bibliografija
i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 223. - Summary.
U: Godišnjak. - ISSN 0350-0020. - Knj. 45 (2016), str. 215-223.
726.825(497.6 Hreša)
7.048:398](497.6 Hreša)
904(497.6 Hreša)
In the early Middle Ages Hreša was part of the parish of Vrhbosna, which was in the 14 i 15 century a part of the land Pavlovic. With
the first arrival of the Ottoman army, the area of the parish Vrhbosna turned into Bosnian place, later named after the main fortress
Vilajet Hodidjed, and then afer a market place Vilajet Saray-ovasi. In 1455 the village Hreša (Hriša) was represented by a timar Isa Bey
hizmećara Sufi Jahšija. Already in 1485 he has been separated from timars crew Hodidjed and added to sandžakbegov has. In the central part
of Hreša, on the site of Han, stands a medieval necropolis with 22 tombstones, which has already been paid to attention in the literature.
This paper emphasis is placed on the decorations represented on the tombstones.
COBISS.BH-ID
25223942
BHP 594
JAŠAREVIĆ, Aleksandar
Keramika iz Iznika s Dobora / Aleksandar Jašarević. - Ilustr. u bojama. - Dostupno i na: http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-12.pdf. -
Bibliografija i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 275-277. - Summary.
U: Godišnjak. - ISSN 0350-0020. - Knj. 45 (2016), str. 267-278.
904:738(497.6)"14/17"
Faience represent the most famous kind of ceramics that was produced in the Ottoman Empire. During the period of Ottoman rule in
Bosnia, faience or porcelain, along with other luxury items for household equipment, found their place in the inventory of the rich beys
and merchant families. Findings from Iznik ceramics testify the intensive trade or, rather, ramified retail networks of the 16th century in
the Balkans. Of the total ceramic inventory that was found at the site, five vessels belong to the findings of oriental ceramic workshops.
Typologically, among the findings of ceramics from Iznik, occur jars, lids and bowls. Although some of the material could come as a gift,
diversity in style tells us a lot about the needs, tastes and aesthetic criteria of several generations of the wealthy family from Dobor.
COBISS.BH-ID
25227270
BHP 595
KALJANAC, Adnan
Mehanizmi identificiranja u brončanodobnim zajednicama homerskog doba / Adnan Kaljanac. - Dostupno i na:
http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-2.pdf. -
Bibliografija i bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 50-52. - Summary.
U: Godišnjak. - ISSN 0350-0020. - Knj. 45 (2016), str. 35-52.
903.1/.4"637"
The main goal of this article is to define fundamental mechanisms of identification and functioning of identity within prehistoric
communities. In that sense the primary focus of the article is aimed on the identification mechanisms in Homer's Illiad, and on defining
the continuity or discontinuity of use of these mechanisms in works of later authors. By defining the functioning of the identification
mechanisms, as well as its structure, observation of the relationship between identity and identity fluctuation within Homeric Greece
communities becomes feasible. Additionally, it is possible to use these mechanisms to compare mentioned identities with known data relating
the communities of the western Balkan region from the same chronological period. Based on the results of these comparations, there is an
opportunity to observe and define/redefine more precisely term of archaeological culture itself, as well as previously defined Bronze and
Iron Age cultures.
COBISS.BH-ID
9094425
BHP 598
BEŠLIJA, Sedad
Halil Inaldžik - predvodnik historičara (1916-2016.) / Sedad Bešlija. - Dostupno i na: http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/73/11.pdf. - Bibliografija i
bilješke uz tekst. - Bibliografija: str. 21. - Sažetak ; Summary.
U: Znakovi vremena. - ISSN 1512-5416. - God. 19, br. 73 (jesen 2016), str. 11-21.
929 Inalcik H.
U radu se donose osnovni biografski i bibliografski podaci o prof. dr. Halilu Inaldžiku koji je preminuo 25. jula 2016. godine u
Istanbulu. Prof. Inaldžik je jedan od najznačajnijih historičara osmanskog razdoblja svjetske povijesti. Za svoga natprosječnog životnog
vijeka ostavio je ogroman spisateljski opus koji predstavlja putokaz u daljim istraživanjima iz oblasti osmanistike. Rad sadrži i nekoliko
podataka o Inaldžikovoj metodologiji u pisanju kao i podatke o djelima koja su važna za osmansku historiju Balkana.
The paper presents basic biographical and bibliographical information about Halil İnalcik, PhD who died on July 25, 2016 in Istanbul.
Professor İnalcik is one of the most important historians of the Ottoman period in the world's history. During his above-average lifetime,
he left a huge literary work that represents the guideline in further research in the field of Ottoman studies. The work also contains
several data about İnalcik's writing methodology as well as information on works that are important to the Ottoman history of the Balkans.
COBISS.BH-ID
26076934
BHP 599
DERVIŠBEGOVIĆ, Elma
Bahir Selçuk, Nergisî Kânûnu'r-Reşâd (Ahlâku's-Saltana Çevirisi), Istanbul, 2013., 265 s. : [prikaz
knjige] / [Elma Dervišbegović]. - Dostupno i na:
http://www.ois.unsa.ba/index.php/bs/publikacije/pof.
U: Prilozi za orijentalnu filologiju. - ISSN 0555-1153. - Vol. 66 (2016), str. 303-306.
929 Nergisi M.
930.85(560)
COBISS.BH-ID
26088710
BHP 600
EFENDIĆ, Nirha
In memoriam prof. dr. Munibu Maglajliću / Nirha Efendić. - Dostupno i na: http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/70-71/283-288.pdf. - In
memoriam Munib Maglajlić 1945-2015.
U: Znakovi vremena. - ISSN 1512-5416. - God. 18, br. 70/71 (zima 2015-proljeće 2016), str. 283-288.
929 Maglajlić M.
COBISS.BH-ID
26076166