×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: /var/www/vhosts/nub.ba/httpdocs/images/galerije/20160825
×

Obavijest

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/galerije/20160825
Printaj ovu stranu

Dan kada je spaljena sarajevska Vijećnica, hram pismenosti i kulture

30 Avgust 2016 Novosti 418 Views

SARAJEVO, 25. augusta (FENA) - Ljudi su ginuli iznoseći knjige iz prostora Vijećnice koja je vandalistički napadnuta i gotovo uništena. Ono što danas budi moja sjećanja je ogroman napor uposlenika te institucije koji su se borili da je spase - kazao je danas u Sarajevu istaknuti bh. glumac, a tadašnji šef Štaba za zaštitu kulturnih dobara u BiH Josip Pejaković povodim 24. godišnjice granatiranja i požara u Vijećnici.

Tog dana, podsjetio je Pejaković tokom posjete Vijećnici, vatrogasci su imali veliki problem, jer nisu mogli pokrenuti mehanizaciju.

- "Oni" su znali da će vatrogasci krenuti odmah i tukli su ih teškim oružjem po Skenderiji. Sve je počelo sa vatrogascima s Vratnika i vojnicima Prve brdske brigade. Bio je to kaos - prisjetio se Pejaković.

Također je dodao da je građa, koju su u narednim danima iznosili, odlagana na razne lokalitete u Sarajevu, ali da je zbog nedostatka kapaciteta također uništeno mnogo knjiga.

- Dosta građe je stradalo i zbog nebrige vlasti. Pitam se za šta su ginuli oni ljudi koji su spašavali knjige i zašto smo išli u vatru i oganj kada će kasnije polupismeni političari koji su svoje znanje sticali na novokomponovanim fakultetima, sve to ignorisati - poručio je Pejaković.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina kazao je da je te noći Vojska Republike Srpske sa osuđenim komandantima za opsadu Sarajeva granatirala zgradu Vijećnice u kojoj se od 1951. godine nalazila ta biblioteka. Podsjetio je da je tada uništeno oko 90 posto knjižnog fonda, oko dva miliona bibliotečnih jedinica koje su svjedočile o kontinuitetu i historiji BiH.

- Nakon mitskog paljenja Aleksandrijske biblioteke, te nacističkog spaljivanja knjiga u Drugom svjetskom ratu, paljenje Vijećnice je najveći barbarski čin u historiji čovječanstva po broju uništenih knjiga i dokumenata neprocjenjive vrijednosti - naglasio je.

Također je istakao da je za građane BiH Vijećnica predstavljala simbol duhovnosti i dokaz višestoljetnog susreta različitih kultura i tradicija, mjesto okupljanja, učenja i druženja generacija studenata, profesora i naučnika, ali čak i jednog broja onih koji su naredili njeno granatiranje.

Podsjetio je da je zgrada Vijećnice ponovo obnovljena i otvorena 2014. godine, ali da bibliotečka građa još nije vraćena u njene prostorije.

Zamjenik komandanta Profesionalne vatrogasne brigade KS-a Omer Šetić, i jedan od vatrogasaca koji je učestvovao u gašenju požara, kazao je da se dugo bavi tim poslom, ali da mu je gašenje Vijećnice emotivno najteži zadatak u životu, jer je nekoliko mjeseci prije požara dolazio u Vijećnicu da bi kao student izučavao knjige.

Požar je ugašen 26. augusta 1992. godine u jutarnjim satima. Vijećnica je gorjela 12 sati i 20 minuta. Pored mnogobrojnih građana koji su nesebično učestvovali u spašavanju sarajevskog hrama kulture, u akciji gašenja učestvovalo je 26 vatrogasaca.

{gallery}20160825{/gallery}