Šta je ISSN?

ISSN (International Standard Serial Number = Međunarodni standardni broj za serijske publikacije) je kratak, jedinstven, jasan i međunarodno prihvatljiv kôd, koji omogućava identifikaciju svake serijske publikacije neovisno o jeziku ili zemlji u kojoj je publikacija objavljena. Svaki ISSN je jedinstven identifikator za  građu koja je u nastavcima. Međunarodni standardni brojevi su prikladni za većinu građe koja se nastavlja, bez obzira da li su nastali u prošlosti, sadašnjosti ili skoroj budućnosti i na bilo kojem mediju produkcije, te se dodjeljuju čitavoj populaciji serijskih publikacija i većini integrirajuće građe.

ISSN mreža

ISSN mreža (osnovana 1971. godine, a do 1993. godine poznata kao ISDS (International Serials Data System) je svjetski sistem za identifikaciju serijskih publikacija u okviru univerzalne bibliografske kontrole. Mreža se sastoji od Međunarodnog centra, Regionalnog centra i 88. Nacionalnih centara. Uspješno funkcionisanje ISSN sistema (mreže) zavisi od jedinstvene primjene zajedničkih pravila i standarda za registrovanje građe u nastavcima (građe koja se nastavlja) i za pripremanje ISSN zapisâ zbog uključivanja u ISSN registar. U pravilima i standardima koji se razvijaju vodi se računa da se osigura što je moguće veća kompatibilnost i harmonizacija sa međunarodnim standardima, kao što su Međunarodni standardni bibliografski opis građe u nastavcima (građe koja se nastavlja) (ISBD(CR)) i prakse drugih međunarodnih sistema, kao što su Anglo-američka kataloška pravila (AACR2)

ISSN ONLINE - svjetska baza za serijske publikacije

ISSN Online predstavlja registar svih serijskih publikacija iz oko 180 zemalja svijeta. U bazi se trenutno nalazi 1.500.000 zapisa naslova serijskih publikacija. Baza je preko web adrese dostupna preko interneta, ali isključivo pretplatnicima ili Nacionalnim centrima koji sa Međunarodnim ISSN centrom u Parizu imaju potpisan ugovor o saradnji. Svake godine u ISSN Online bazu unosi se oko 40.000 novih naslova serijskih publikacija na oko 150 različitih jezika. ISSN Online baza nudi niz različitih pristupa pri pretraživanju: osnovni nivo (ISSN broj i naslov), ekspertni nivo, asistirano pretraživanje, indeksno pretraživanje.

ROAD - Directory of Open Access scholarly Resources

ROAD - Directory of Open Access scholarly Resources (Direktorij naučnih serijskih publikacija otvorenog pristupa) je projekt Međunarodnog ISSN Centra (ISSN International Centre), razvijenog uz podršku UNESCO-vog Sektora za komunikacije i informacije.

Glavna uloga ove baze podataka je besplatan pristup dijelu bibliografskih zapisa ISSN Registra u koje se ubrajaju naučni časopisi, zbornici radova i zbornici radova sa naučnih konferencija, akademski repozitoriji, te od 2014. monografske serije. U ROAD su uključeni jedino zapisi naučnih publikacija (sa ISSN-om dodijeljenim od strane Nacionalnog ISSN Centra ili Međunarodnog ISSN Centra) koje i same imaju besplatan pristup svim svojim brojevima. Pomoću ove baze se svi svjetski online akademski izvori sa otvorenim pristupom nalaze na jednom mjestu, također se dobija i informacija o kvaliteti građe i naučnoj produkciji, kao što se i pokazuje novi način upotrebe ISSN-a (prikupljanje informacija iz različitih izvora).
Nacionalni ISSN Centri svoj doprinos daju identifikacijom novih online izdanja kada se ISSN dodjeljuje, te se u zapise dodaje poseban kod za serijske publikacije otvorenog pristupa.

ISSN centar Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je pristupila mreži ISSN-a u februaru 1998. godine i tada je, pri Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine oformljen Nacionalni ISSN centar BiH. U okviru međunarodnog sistema djelatnosti ISSN centra Bosne i Hercegovine su:

  1. selektivno registrovanje serijskih publikacija (print, online i CD-ROM);
  2. dodjeljivanje ISSN-a i određivanje ključnog i skraćenog ključnog naslova bosanskohercegovačkim serijskim publikacijama;

  3. stvaranje i održavanje nacionalne baze podataka o serijskim publikacijama koje izlaze na području BiH (osnova za izradu baze je obavezni primjerak);

  4. kontakti sa izdavačima i pružanje pomoći uredništvima kod pokretanja i uređivanja časopisa;

  5. davanje uputstava o izradi bar kôda koji se zasniva na ISSN oznaci;

  6. ažuriranje ISSN zapisa;

  7. izrada i održavanje tri registra (ISSN-ova, skraćenica i bh. izdavača serijskih publikacija)

  8. dodavanje naučnih open acess publikacija Bosne i Hercegovine u ROAD, direktorij Međunarodne ISSN mreže

  9. pružanje informacija o serijskim publikacijama svijeta uključenim u ISSN bazu.

Čemu se dodjeljuje ISSN broj

ISSN se dodjeljuje neomeđenoj građi, tj. svim serijskim publikacijama i integrirajućoj građi, uređenoj u skladu s uputstvima, koja redovno izlazi pod istim, stalnim naslovom koji se ujednačeno i dosljedno navodi na svim mjestima. Dodatni uslov za online građu je objavljivanje cijelih tekstova i redovno ažuriranje sadržaja.

Serijska publikacija je neomeđena građa koja izlazi u uzastopnim zasebnim dijelovima, obično s brojnim ili hronološkim oznakama, bez unaprijed utvrđena kraja izlaženja (npr. časopisi, novine, magazini, elektronski časopisi, tekući direktoriji, glasnici, godišnjaci, zbornici radova raznih društava, instituta, univerziteta, akademija i sl., ljetopisi, statistički godišnjaci, kalendari, pregledi predavanja, izvještaji i monografske serije.)

Integrirajuća građa je kontinuirana građa koja se dopunjuje ili mijenja ažuriranjem koja se uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojena. (npr. publikacije sa slobodnim listovima i url adrese koje se ažuriraju).

Dodjela ISSN-a digitalnim reprodukcijama ugašenih štampanih publikacija

ISSN Nacionalni centari dodjeljuju ISSN digitanlnim reprodukcijama kada:

a. Trenutni izdavač posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske publikacije.

U ovom slučaju Nacionalni Centar zemlje iz koje je izdavač, dodjeljuje ISSN. Ovo pravilo se koristi i kad:

  1. Institucija poput biblioteke ili arhivskog providera (archives provider) daje na korištenje digitalnu verziju, a drugi izdavač je posjeduje

  2. Kada je digitalna verzija paralelno dana od strane trenutnog izdavača (vlasnika) i biblioteke / arhivskog providera

b. Trenutni izdavač ne posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske publikacije.

  1. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju ili ako se ne može utvrditi ko je odgovoran za nju, Nacionalni centar koji dodjeljuje ISSN, Centar u zemlji u kojoj se nalazi institucija je odgovorn za digitalizaciju (npr. biblioteka / arhivski provider). U ovom slučaju se ne uzima u obzir zemlja iz koje je izdavač štampane verzije.
  2. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju, te je ona dostupna u više institucija u različitim zemljama, odgovorni Nacionalni Centar je onaj koji je dobio zahtjev (za dodjelu) od izdavača iz svoje zemlje. Centri surađuju,te tako nema “duple” dodjele.

Kriteriji za dodjelu ISSN broja

Publikacije koje su nepostojane ili su od lokalnog značaja, ne dobijaju ISSN. 

Ispunjavanje samo jednog dijela kriterija nije dovoljno da se dobije ISSN. Kriteriji se odnose na sve kategorije kontinuiranih integrirajućih izvora , bilo da su štampani ili elektronski: baze podataka, web stranice, wikiji, print loose-leaf usluge, itd. Također, iako se smatra da su i blogovi serije, ti isti kriteriji se primjenjuju i na njih.

Online građa dobija ISSN ako:

  1. postoji urednički sadržaj (npr. izvor se u većini sastoji od pisanog tekstualnog sadržaja, te se primjećuje urednička/novinarska obrada);

  2. identificirana je urednička odgovornost (npr. izjava koja govori o izdavaču/ proizvođaču, te je najmanje jedna zemlja iz koje je izdavač navedena u impressumu). Generalno, urednička odgovornost se sastoji od više osoba, a ne od pojedinca

  3. publikacija ima dosljedan naslov (npr. naslov je isti I kada se izvor ažurira) , te je na istaknutom mjestu na izvoru;

  4. URL je validan (npr. URL vodi do stvarnog izvora);

  5. Izvor ima tematski povezan sadržaj, kao i svoje čitatelje.

Publikacije koje ne dobijaju ISSN:

  1. lični izvori (lične web stranice, online dnevnici);

  2. izvori koji se fokusiraju na firme, proizvode, institucije ili organizacije (marketinške i promotivne web stranice, poslovne web stranice, web stranice sa informacijama o proizvodima, web stranice institucija ili organizacija );

  3. web stranice koje se sastoje samo od linkova;

  4. nepostojani izvori (tj. izvori za koje se zna das u prolazni)

  5. štampanim kopijama (print on demand) online publikacija (print on demand se ne smatra zasebnom verzijom publikacije).

  6. ako su reprodukcije ili reprinti isti kao i original (na istom mediju), ne dobijaju ISSN.

Napomene:

Ako je publikacija dio stranice, ona mora imati svoj poseban dio (odvojen je od ostalih informacija i sadržaja stranice). ISSN se dodjeljuje publikaciji, a ne cijeloj stranici.

Jedan se ISSN dodjeljuje svim online verzijama sa istim naslovom : digitalizovanim iz štampane verzije, onim koje su “rođene digitalne” (born digital), verzijama koje su u isto vrijeme dostupne, a u različitim su kodiranim formatima (npr. PDF ili HTML), kao i verzijama za mobilne aparate, e-čitačima itd.

Ako je materijal u mikroformi, koristi se ISSN dodijeljen štampanoj verziji.

Kriteriji za uključivanje u ROAD:

svi brojevi moraju biti dostupni (ne prihvataju se časopisi sa „pokretnim zidovima“ („moving walls“ – u naučnom izdavaštvu, pokretni zid je vremensko razdoblje između posljednjeg broja naučnog časopisa dostupnog u određenoj online bazi podataka i nedavno objavljenog broja časopisa)

publikacija se sastoji većinom od istraživačkih radova

većina čitalaca su istraživači i studenti

NAVOĐENJE ISSN-a NA PUBLIKACIJAMA

ISSN oznaka se sastoji od kratice ISSN, koju slijede dva niza sa po četiri broja povezana crticom, npr. ISSN 1512-5033. Prvih sedam cifara služi kao identifikacioni broj, dok je osma cifra kontrolni broj, koji se izračunava posebnim algoritmom. Sistem koji se koristi za izračunavanje kontrolnog broja ponekad ima vrijednost 10, u čijem slučaju, da bi se izbjegao devetocifreni broj, koristi rimska znamenka X. Za razliku od ISBN-a, ISSN, sâm po sebi, nema značenja i ne sadrži podatke o sadržaju i porijeklu publikacije, već je, zajedno sa ključnim naslovom, podatak potreban za identifikaciju publikacije. Za svaku serijsku publikaciju sa ISSN oznakom postoji odgovarajući ključni naslov, standardizirani oblik naslova koji se uvodi u vrijeme registracije ISSN-a.

ISSN treba navoditi na istaknutu mjestu na svakom broju publikacije:
štampane publikacije - u gornjem desnom uglu, ili zajedno s bar kodom u donjem lijevom uglu korica elektronske publikacije - na naslovnici ili njezinom ekvivalentu

Napomena:

Elektronska verzija može biti urađena na dva načina:

Časopisu je posvećena potpuna web stranica ;

Časopis je dio stranice.

Ako je na stranici samo časopis, mora imati header na kojem je naznačen naslov koji se grafički ističe. I taj header mora biti prisutan bez obzira da li gledate arhivu, najnoviji broj publikacije ili impressum.
Važno je da časopis ima i arhivu starijih brojeva (kada je u pitanju novi časopis, arhivi se poslije dodaju stariji brojevi, a npr. na naslovnoj stranici se nalazi najnoviji broj).

Ako serijska publikacija nosi i ISSN i ISBN oznaku, što je slučaj sa monografskim serijama, obje oznake se trebaju pojaviti zajedno, svaka sa svojim prefiskom (ISSN ili ISBN). Kada publikacija sadrži naslove glavne zbirke i podzbirke, ISSN oznaka se treba odštampati na publikaciji, a trebala bi se razlikovati ili dodavanjem ključnog ili skraćenog ključnog naslova nakon relevantnog broja ili štampanjem iste što je moguće bliže aktualnim naslovima.

Kada se publikacija objavljuje na različitim medijima za koje se dodjeljuju različiti ISSN-i, na publikaciji se štampaju ISSN-ovi svih izdanja, svaki sa dodatnim podacima.

Primjer 1:

ISSN  1986-6135 (Print)

ISSN  1986-6135 (Online)

Primjer  2:

Online publikacija: ISSN 1986-6135

Print publikacija: ISSN 1986-6135

Kako dobiti ISSN?

Svaka serijska publikacija dobija ISSN pred početak izlaženja, ili bilo kad u trenutku izlaženja, čak i kad je publikacija već prestala izlaziti. Bosanskohercegovački izdavači, ali i drugi korisnici, (biblioteke, centralni katalozi, dokumentacioni centri, baze podataka, pretplatničke agencije, poštanske službe) mogu dobiti ISSN broj u ISSN centru Bosne i Hercegovine.

Za publikacije koje već izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-u itd.) uz ispunjeni obrazac dostaviti prvi i posljednji broj publikacije, te pošaljite na poštansku adresu ISSN centra Bosne i Hercegovine.

Za publikacije koje još ne izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-u itd.) uz ispunjeni obrazac dostaviti radnu verziju naslovne stranice, impresuma i sadržaja prvog broja, te poslati elektronskom poštom ili telefaksom.

Za online građu dovoljno je ispuniti obrazac (građa mora biti postavljena na stranice, tj. publikacija mora imati najmanje pet članaka u jednom broju).

Za digitalne reprodukcije ugašenih štampanih publikacija dovoljno je ispuniti obrazac, te na njega dodati:

Mjesto reprodukcije

Ko je odgovoran za reprodukciju

Datumi kada se publikacija reprodukovala

Datumi ili dosljedne oznake reproduciranih brojeva

Napomena: ako se obrazac šalje putem elektronske pošte, mora biti skeniran.

Preuzmi - Obrazac za dodjelu ISSN broja 

Kada se ISSN mijenja?

Pošto je ISSN vezan isključivo za naslov publikacije, on se mora promijeniti onoliko puta koliko je publikacija promijenila naslov. Promijenjeni naslov se obrađuje kao i nova publikacija iako izlazi kao nastavak prethodne ili je sa prethodnom drugačije povezan. Zbog toga se ne preporučuje često mijenjanje naslova.

ISSN i bar kôd

Na osnovu ISSN oznake izrađuje se i EAN (European Association of Article Numbering) 13 bar kôd. To je jedinstveni sistem označavanja proizvoda. Koristeći brojčani niz štamparije izrađuju master filmove kako bi se kodovi mogli štampati na svakom primjerku serijske publikacije. Bar kôd, poput dodijeljenog ISSN-a, vrijedi sve dok se ne promijeni naslov publikacije. Agencija koja definira specifikacije za bar kôdove je GS1-Global Standards One.

Bar kôd se sastoji od nekoliko elemenata:

977 je prefix za serijske publikacije (3 broja), sljedećih sedam brojeva pripadaju ISSN broju (bez crtice između njih, i zadnjeg broja (7 brojeva)), sljedeća dva broja variraju (izdavač može u njima da naznači cijenu publikacije ili jednostavno da stavi dvije nule), te software „Modulo 10“ izračuna zadnji broj (tzv. check digit (1 broj)).

barcode example 1 Prednosti upotrebe

ISSN omogućava ekonomičnu metodu komunikacije između dostavljača i izdavača što olakšava distribuciju;

precizno navođenje serijskih publikacija;

ISSN se u automatizovanim sistemima koristi u svrhu pretraživanja, pohranjivanja i slanja podataka