Sastanak direktora nacionalnih biblioteka Jugoistočne Evrope - SEENL

on .

IMG 94f8fb098a1f68b829ca79f4fba52627 V

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, dr. Ismet Ovčina,  je u periodu, 08. – 09. novembra 2017. godine, boravio u Skoplju na 6. sastanku direktora nacionalnih biblioteka Jugoistočne Evrope - SEENL

Predložene teme ovogodišnjeg Sastanka o kojima se diskutovalo su bile: Digitalizacija i restitucija digitalnih objekata; Evropska godina kulturne baštine 2018. i saradnja nacionalnih biblioteka JIE; razmjenjivanje informacija o novim projektima i aktivnostima u bibliotekama.

Sastanku su pored dr. Ismeta Ovčine, prisustvovali i dr. Krasimira Aleksandrova (Bugarska), dr. Tatijana Petrić (Hrvatska), mr. Bogić Rakočević (Crna Gora), mr. Laslo Blašković (Srbija), gđa. Martina Rozman-Salobir (Slovenija), mr. Tefik Mehmeti (Kosovo), te domaćin gđa. Senka Naumovska (Makedonija).

Prvog dana sastanka, gospođa Senka Naumovska, direktorica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Makedonije otvorila je 6. sastanak  pozdravnim riječima, nakon čega je započela rasprava o predloženim temama. Direktori su pokazali spremnost za razmjenu digitalnih objekata na zahtjev svojih kolega. Svaki direktor je predstavio trenutne aktivnosti i projekte na kojima radi njegova biblioteka. Dato je nekoliko sugestija za primjenu u projektima u kojima postoje zajednički interesi i angažovani će biti bibliotekari iz više biblioteka. Svi direktori su izrazili interesovanje i spremnost da učestvuju u projektima finansiranim od strane EU.

DSC 7886

Dr. Ismet Ovčina je predstavio aktivnosti i projekte koje trenutno priprema i radi  Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.  U NUBBiH trenutno su aktuelna dva projekta, čija je realizacija tek počela, a to su:

  • Objedinjavanje građe u fondovima NUBBiH i Nacionalne biblioteke Austrije o kulturno-historijskoj zaostavštini Mehmed-bega Kapetanovića-Ljubušaka, pisca, političara, sakupljača duhovnog narodnog blaga svoga naroda i Gradonačelnika Grada Sarajeva u periodu od 1893. do 1899. godine. NUBBiH čuva i izvorne arhivske i rukopisne materijale Mehmed-beg Kapetanović-Ljubušaka, kao i njegove objavljene knjige. Istraživanje o Mehmed-begu Kapetanoviću-Ljubušaku provest ćemo i u Austriji, Beču, jer je on radio i djelovao u vrijeme Austro-Ugarske uprave u BiH i na taj način objediniti i prezentirati izvore o Mehmed-begu Kapetanoviću iz ove dvije institucije. Ovom prilikom je posebno istakao pismo koje je Mehmed-begu uputio tadašnji direktor Zemaljskog muzeja Kosta Hörmann (Bjelovar, 1850. - Beč, 1921.) na lokalnom pismu Bosančici u znak poštovanja Gradonačelnika i same Bosančice. Predmet istraživanja biće građa Specijalnih zbirki i Zbirke stare periodike NUBBiH i fondovi Nacionalne biblioteke Austrije u Beču. Ovaj projekt će se realizovati uz potpunu financijsku podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti (FMON) putem javnog poziva za naučno-istraživačke projekte.

  • DSC 7833    DSC 7834

  • 20171108 131400  20171108 152219

     

  • Objedinjavanje građe u fondovima NUBBiH o kulturno-historijskoj zaostavštini Silvija Strahimira Kranjčevića, velikog pjesnika rođenog u Senju, Hrvatska, a koji je najvažniji dio svog života proveo u Sarajevu, te  u Mostaru, Livnu i Bijeljini.  Ovim bosankohercegovačkim gradovima je radio i sazrijevao kao pjesnik. U trezorima NUBBiH čuva se njegov arhiv koji obiluje originalnom arhivskom i rukopisnom građom pogodnom za kulturološka, historijska, lingvistička i književna istraživanja. NUBBiH posjeduje i njegove knjige, druge objavljene radove i književni časopis „Nadu“ koju je Kranjčević osam godina uređivao (od 1895. do 1903. godine). Predmet istraživanja biće građa Specijalnih zbirki i Zbirke stare periodike NUBBiH, a najveći dio financijske podrške dalo je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Drugi dan sastanka, direktori su donijeli sljedeće odluke i / ili zaključke:

Saradnja biblioteka nastavlja se u skladu sa potpisanim sporazumima i očigledno je proširena i postaje aktivnija nakon direktnih sastanaka i diskusija u živo.

Nacionalne biblioteke Jugoistočne Evrope će sarađivati ​​na projektima koji se odnose na sljedeće teme:

- Upravljanje digitalizacijom i digitalnim objektima;

- glagoljica kao dio evropske kulture

20171108 131926

  1. Dogovoreno je da grupa nacionalnih biblioteka podnese zahjev za Erland Kolding Nielsen Grant. Projekat treba da se fokusira na upravljanje digitalizacijom i digitalnim objektima. Prijedlog je da Narodna biblioteka Srbije pripremi nacrt teksta projekta, koji će uključivati ​​organizaciju i održavanje međunarodne radionice / seminara na kojem će predstavnici pet nacionalnih biblioteka (Srbije, Makedonije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine) uzeti učešće, sa Narodnom bibliotekom Srbije kao domaćinom. Svrha radionice je razmjena znanja i najboljih praksi u procesima digitalizacije i upravljanja digitalnim objektima i eventualno kreiranju virtuelne izložbe. Rukovodioci Centara za digitalizaciju unutar ovih biblioteka će ostvariti međusobnu koordinaciju kako bi definisali preciznije aktivnosti. S obzirom na njihovo iskustvo u procesu digitelizacije, stručnjaci iz skandinavskih zemalja bi mogli biti pozvani da održe predavanja o upravljanju digitalnim objektima, kao i očuvanju digitalnih predmeta.
  2. Kolege iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu već neko vrijeme rade na projektu glagoljskog pisma. Nakon što promovišu portal glagolica.hr koji se planira održati 22. februara 2018. godine (Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice), oni će prezentirati rezultate projekta na sastanku CENL-a na Islandu, 2018. godine, gdje će se predstaviti dalji koraci projekta.

Uzimajući u obzir da neke zemlje Jugoistočne Evrope imaju dokumente u glagoljici ili u svojim fondovima ili  drugim kulturnim institucijama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske šalje poziv za  biblioteke jugoistočne Evrope da se pridruže projektu tako da se može proširiti i objediniti više materijala na glagoljici, digitalizovati i kreirati međusobna tematska web stranica. Konkretne aktivnosti će biti definirane nakon što biblioteke pokažu interesovanje da postanu projektni partneri.

Na kraju, zaključeno je da se slijedeća Konferencija direktora nacionalnih biblioteka Jugoistočne Evrope (SEENL), 2018. godine, održi u Narodnoj biblioteci Srbije – Beograd, a 2019. godine u Nacionalnoj biblioteci Bugarske – u Sofiji.