Sjećanje na dan kada su gorjele knjige

on .

Simbol obnove i povjerenja

Jučer je obilježen tužni jubilej - 25 godina od paljenja Vijećnice - Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH

Piše: Angelina Šimić

Oslobođenje, 26.08.2017.


vijecnica 20170825

Paljenje objekta i slika knjiga koje nestaju u plamenu, Vijećnicu su učinili evropskim simbolom urbicida i kulturocida 20. stoljeća, a njena obnova postavlja temelje za percipiranje objekta kao simbola obnove i povjerenja, kazao je jučer upravo u zgradi Vijećnice ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović na obilježavanju 25. godine od granatiranja i paljenja Vijećnice - Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Prema UNESCO-ovim zvaničnim podacima, nepovratno je uništeno 90 posto fundusa od približno tri milijuna bibliotečkih jedinica. Za NUBBiH, koji je preživio i granatiranje i paljenje i nehumane uvjete rada i bez redovnih izvora prihoda, njegov direktor dr. Ismet Ovčina kazat će da je opstao za dobrobit svojih korisnika, kulturne i akademske zajednice BiH.

Nakon 25 godina Kemal Cacan, sada rukovodilac spasilačko-vatrogasne službe na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, prvi je put jučer ušao u zgradu Vijećnice, u zgradu u kojoj je tog 25. augusta 1992. godine spašavao sa svojim kolegama od vatrene stihije i objekat i knjižni fond Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, gdje je primio na tom skromnom obilježavanju tužnog jubileja i zahvalnicu NUBa BiH i preuzeo i onu za Profesionalnu vatrogasnu jedinicu Kantonalne uprave Civilne zaštite.

“Ovdje je prije 25 godina bio, ono što se kaže, pakao”, bila je prva rečenica koju je izgovorio Kemal Cacan, svjedok stravičnog inferna i sudionik u gašenju vatre koja je gutala Vijećnicu, evocirajući sjećanje na dan kada je hram knjige gorio, zorno predočavajući prisutnima situaciju u kojoj su se našli oni koji su se neprekidno, i to više od 18 sati, borili protiv vatrene stihije i sve one otežavajuće okolnosti u kojima
su se našli. 

Uništen fundus 

Prisjetivši se s pijetetom kolega koji su tragično stradali u ratu tokom opsade Sarajeva, članova NUB-a BiH Aide Buturović, Adele Leote, Mirka Azinovića i Ante Kovačića, direktor NUB-a dr. Ismet Ovčina kazao je da su u proteklih 25 godina o danu kada su gorjele knjige, o granatiranju i paljenju ove kulturne ustanove, objavljene brojne reportaže, snimci, članci, eseji, pa i znanstvene publikacije. Podsjećajući da je nadljudskim naporima vatrogasaca, zaposlenika NUB-a BiH i građana Sarajeva, spašeno što se spasiti moglo, kazao je i da je “prema UNESCO-ovim zvaničnim podacima, plamenom nepovratno uništeno 90 posto fundusa od približno tri milijuna bibliotečkih jedinica kojim je raspolagala ova biblioteka”. 

Ono što je spašeno, dakle, 10 procenata knjižnog fonda, ostaci ratnih stradanja, bilo je osnova za ono što Biblioteka danas jeste. Obnova zgrade je trajala više od desetljeća i svečano je otvorena prije tri godine, a Ovčina je podsjetio i na to da NUBBiH nije uselio u nekadašnji dom, te da je održavanje jučerašnjeg skupa organizirano po odobrenju Uprave Grada Sarajeva. 

“I pored apokaliptičnog razaranja, Biblioteka baštini najdragocjenije primjerke bh. riznice: rukopise, inkunabule, raritete, grafičku i kartografsku zbirku, čije je očuvanje ponos, ali i golema odgovornost Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine”, naglasio je dr. Ovčina, kao i to da neriješeno pitanje pravno-financijskog statusa otežava redovan rad NUB-u BiH. Istaknuo je da Ministarstvo civilnih poslova BiH čini napore u pravcu rješavanja dugogodišnje agonije ove i ostalih šest institucija kulture od značaja za BiH koje čuvaju njeno kulturno naslijeđe. “U 72 godine postojanja, NUBBiH je preživio granatiranje, paljenje, nehumane uvjete rada, bez redovnih izvora prihoda, ali je opstao za dobrobit svojih korisnika, kulturne i akademske zajednice BiH”, riječi su dr. Ovčine, koji je uputio i riječi zahvale svima koji su došli da “zajedno sačuvamo od zaborava dan kada su ovdje gorjele knjige”.

Među onima koji su došli bio je i ministar civilnih poslova Adil Osmanović, koji je kazao da se neke stvari mogu popraviti, rekonstruirati i kada bi se gledao samo materijalni aspekt obnove Vijećnice, u koju je uloženo oko 23 milijuna maraka, vidi se da se radi o ogromnim sredstvima koja su nestala za nekoliko sati u plamenu zapaljenom od agresorske granate.

“Nažalost, izgorjelu arhivsku građu nije moguće rekonstruisati i značajan dio je izgubljen. Knjiški fond će biti prije ili kasnije obnovljen, zgrada Vijećnice je obnovljena i još nam preostaje da riješimo, odnosno potvrdimo pravni status NUB-a BiH, kao institucije od posebnog značaja za državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane”, kazao je ministar Osmanović, dodajući da “sve dok ne riješimo pitanje pravnog statusa NUB-a BiH, kao i ostalih šest institucija kulture, među kojima je i Zemaljski muzej BiH, ne možemo reći da smo sanirali posljedice svjesnog i namjernog paljenja Vijećnice 25. augusta 1992”.

Nagovještaj

Ministar je na kraju obraćanja izrazio nadu da će u najskorijem periodu nositelji političkih funkcija u BiH pokazati dovoljnu razinu odgovornosti, ne samo političke već opće, civilizacijske, kako bi se otvoreno pitanje NUBa BiH trajno riješilo i “time pokazati da smo kao društvo dovoljno ozbiljni i odgovorni da zbog nas samih, ali i zbog generacija koje dolaze, zatvorimo poglavlje koje je obilježeno paljenjem ove monumentalne zgrade u kojoj se danas nalazimo, a njezin obnovljeni raskošni sjaj bude nagovještaj jedne ljepše i svjetlije budućnosti, kako za ovu instituciju tako i za BiH u cjelini”.

Prisutnima se obratio i Jusuf Pušina, predsjednik Općinskog vijeća Stari Grad, a uručene su i zahvalnice donatorima knjiga Lejli Hrelji, Seadu Mahmutefendiću, Ljubomiru Todoroviću, Jasni Diklić, Zibi Ljutović, kao i posebna zahvalnica za podršku radu NUBu BiH ministru Osmanoviću, zatim zahvalnice OV-u Stari Grad i načelniku Ibrahimu Hadžibajriću za podršku NUB-u BiH te Omeru Šetiću, šefu Odjeljenja za zaštitu požara Kantonalne uprave CZ-a.

ČLANAK OBJAVLJEN U DNEVNOM LISTU OSLOBOĐENJE 26.08.2017.