Uz 21. godišnjicu stradanja NUBBiH - Vijećnice

on .

UZ 21. GODIŠNJICU STRADANJA NUBBiH – VIJEĆNICE

25/26. Avgusta 1992.- 2013.

O stradanju Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, o zapaljenoj Vijećnici, o stravičnom infernu u  noći 25/26 avgusta 1992. godine, objavljeno je bezbroj reportaža, fotografija, TV snimaka, članaka, intervjua,  eseja, pa i naučnih publikacija. Šta novo kazati danas, na ovu tužnu godišnjicu bibliocida, knjigocida i kulturocida i na koji način skrenuti pažnju odgovornih na  agoniju Biblioteke, koja je započela granatiranjem i paljenjem Vijećnice prije tačno 21 godinu i traje, evo i sada? Zar, nakon svega, nikome nije više stalo do višestoljetne kulturne baštine, sačuvane od plamena, niti do važne karike u obrazovnom i naučno-istraživačkom procesu? Zar zaista više niko ne mari za sudbinu Biblioteke?

Jedna od najreprezentativnijih sarajevskih građevina - Vijećnica, nekadašnji hram knjige i znanja, zapaljena je te ljetne noći 1992. godine kada je, uprkos nadljudskim naporima vatrogasaca, uposlenika biblioteke i mnogih zaljubljenika u knjigu, uništeno oko dva miliona bibliotečkih jedinica, među kojima i znatan dio specijalnih zbirki.

NUBBiH jedan je od čuvara kulturno-historijskog naslijeđa BiH i nekima trn u oku. Njezino blago su pisani dokumenti hiljadugodišnje historije države na uzburkanom Balkanu.

Danas je NUBBiH  članica  najvažnijih međunarodnih bibliotečkih organizacija i asocijacija (CENL, IFLA, TEL, SVJETSKE DIGITALNE BIBLIOTEKE, ISSN, ISBN, ISMN i dr.) i čvorište Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine, jedan od čuvara, baštinika i promotora kulturno-historijskog naslijeđa BiH.

Posebno ukazujemo na katastrofalan položaj Biblioteke danas, kojoj zajedno s ostalih šest institucija kulture od državnog značaja još uvijek nije riješen pravni status, a time ni redovno finansiranje.

Posljednja plaća zaposlenicima isplaćena je za novembar 2012! Dugovanja za komunalije i obaveze prema dobavljačima (toplotna i električna energija i sl.) neophodne za svakodnevni rad stalno rastu!  Ali, to se izgleda ne tiče onih koji odlučuju o načinu utroška sredstava poreskih obveznika, kao ni to što oni nemaju već duže vremena penziono, zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i prava koja iz toga proizilaze.

Napominjemo da je ovu instituciju ipak osnovala država BiH prije 68. godina i odredila njene obaveze i nadležnosti, a uloga osnivača valjda je da tu ulogu i dalje izvršava.

Izgleda da je bitnije od ovog pitanja: kako useliti u Vijećnicu i u njoj se ustoličiti, ne brinući o kulturnom naslijeđu BiH, pa i Sarajeva? A Gradonačelnik bi da u Vijećnicu smjesti „reprezentativni dio bibliotečkog fonda“ (misleći, valjda, pri tom na rukopisnu zbirku, zbirku rariteta). Potpuno besmisleno i nelogično! Ipak, potrebno je da neko nadležan donese odluku o tome.

S obzirom da gradonačelnik Sarajeva i druge uvažene ličnosti i institucije najavljuju velike manifestacije u 2014. godini (a koje i NUBBiH podržava), pored ostalog i u zgradi Vijećnice, prosto je nevjerovatno da niko ne uključuje Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine, tim prije, jer je ova Biblioteka i u zvaničnom Zemljišno-knižnom izvatku Općinskog suda u Sarajevu jedini nosilac prava korištenja zgrade Vijećnice.

Pitanje, koje se, s obzirom na neriješen pravni status, neriješen način finansiranja i ukupnu neizvijesnu sudbinu ove Biblioteke, samo po sebi nameće: treba li ikome u ovoj državi Nacionalna i univerzitetska biblioteka i postoji li za nju uopće modus vivendi?

Sarajevo, 23. avgust 2013.